11.02.2008. - 17.02.2008.

 

17.02.2008.
NOVI "DILAN DOG" NA KISOCIMA
strip

Na forumu Znaka sagite stigla je informacija koja će obradovati ljubitelje stripa - pre svega Dilana Doga, pošto je objavljen novi broj pod nazivom "Čarobni frulaš". Naravno kada je reč o "novom broju", odnosi se na redosled izdavanja brojeva ovog stripa kod nas.

Prve impresije onih koji su ga kupili, ili makar pogledali, su odlične - ističe se da strip izgleda odlično, a napominje se da je vraćena i "sprska transkripcija imena". Sama korica je dovoljno atraktivna tako da će možda privući i neke nove fanove, ali svakako će dovoljno "skretati pažnju" na sebe.

Napominje se da je "Čarobni frulaš" italijanski broj 210, te da posle njega slede "stripvoi iz boljeg perioda". Naredne epizode, koje se mogu očekivati (ako se izdavač bude držao redosleda) su "Kuća duhova" pa "Nekropolis".

Strip "Dilan Dog" košta 150 dinara.

 

17.02.2008.
"ČARLSTON ZA OGNJENKU" VIDELO SKOROR 90.000 LJUDI
film

Dok ovo pišemo "Čarlston za Ognjenku" je najverovatnije prešao brojku od 100.000 gledalaca u Srbiji, ali ćemo se držati zvaničnih brojki objavljenih vezano za posetu srpskih bioskopa i zarade koje filmovi ostvaruju u njima. Na žalost ovoga puta imamo samo skraćenu verziju liste. Prema podacima o zaradi filmova u periodu od 07. do 13. februara 2008. godine na listi je pet filmova sa elementima fantastike, naučne fantstike ili horora, među prvih deset na listi najgledanijih.

 
naslov
nedelja.
zarada
uk.zarada
uk.poseta
1 Čarlston za Ognjenku
2
8.603.015
19.738.245
89.365
4 Alvin i veverice
5
224.510
1.808.550
8.358
7 Zlatni kompas
9
120.820
3.625.648
17.173
8 Ja sam legenda
5
113.420
3.207.590
13.409
9 Pčelac Beri Medić
8
92.540
2.109.280
13.334

16.02.2008.
SVETSKA PREMIJERA ANIMIRANOG FILMA "HORTON" U BEOGRADU
film

Distributerska kompanija Tuck počela je sa radom na sinhronizaciji dugometražnog animiranog filma "Horton", koji će svoju svetsku premijeru imati 9. marta u Sava centru, a u redovnu bioskopsku distribuciju će ući 13. marta. Ovo je četvrto ostavrenje koje Tuck sinhronizuje na srpski. Prvo je bilo "Ledeno doba 2", a poslednje "Sezona lova".

Animirani film "Horton" dolazi iz studija Blue Sky, tvoraca filmova "Ledeno doba", jedan i dva, i filma "Roboti". "Horton" je zasnovan na popularnoj knjizi Teda Gajzela, koji je pisao pod umetničkim imenom Dr. Sus, prvi put objavljenoj 1954. godine.

Za sinhronizaciju su, između ostalih, izabrani Drgan Vujić Vujke, koji je i reditelj sinhronizacije i narator, Boris Milivojević kao slon Horton, Nikola Bulatović kao gradonačelnik Huvila, prvi put u animiranom filmu - Dara Džokić kao Kengurica, Dejan Lutkić, Kristina Kovač, Marko Živić i drugi.

Film govori o maštovitom slonu koji začuje poziv u pomoć od trunke prašine koja lebdi kroz vazduh. Pretpostavljajući da na toj trunki prašine postoji život i uprkos okruženju koje misli da je on izgubio razum, Horton je odlučan u nameri da pomogne minijaturnom gradu Huvilu i njegovim neobičnim stanovnicima, jer "osoba je osoba, bez obzira na to koliko je mala".

 

16.02.2008.
TUCK PUN NOVITETA
film

Distributerska kuća Tuck narednih meseci će imati dosta interesantnih naslova za ljubitelje fantastike. Uz "Skakača", koji je prošle nedelje počeo da se prikazuje, uskoro će debitovati "Svini Tod" - premijera je u okviru FEST-a, zatim će tu biti "Speed Racer, "The Happening", "Henkok", "Mračni vitez", "Dosije iks" , "Zmajeva kugla", "Hari Poter i Polukrvni princ" i "Dan kada se Zemlja zaustavil" (rimejk).

15.02.2008.
SRPSKI SUPERHEROJ DOMAR KIZA STIŽE U BIOSKOPE
film

Dugometražni animirani film "Kiza The Movie", čiji je glavni junak domar Kiza - srpska varijanta Supermena, biće premijerno prikazan najverovatnije tokom 2009. godine.

"Razradili smo sve likove i scenario je gotov. Film će biti na nivou svetskih akcionih komedija - Supermen iz komičnog aspekta. Nadam se da ćemo nakupiti para do leta i da ćemo onda krenuti u punu produkciju", rekao je producent Miodrag Ćertić.

Posle prošlogodišnjeg prvog srpskog dugometražnog animiranog ostvarenja "Film noar", producent Ćertić i scenarista Srđa Penezić udružili su se sa mladim animatorom Nikolom Vulovićem kako bi njegov polučasovni film "Domar" pretvorili u "Kiza The Movie".

Vulović je rekao agenciji Beta da bi film trebalo da bude "spoj najboljih tekovina domaće crnohumorne komedije i holivudskog akcionog filma sa upotrebom najmodernije tehnologije".

Glavni junak budućeg crtaća domar Kiza poseduje nadljudsku snagu, na njega ne deluje zemljina teža, u stanju je da generiše energetski talas jačine atomskog udara, a dane provodi terorišući studente akademije umetnosti u Beogradu.

"Film se bavi izvorom njegovih moći, staviće ga u društvo najpoznatijih superheroja i antiheroja, i obradiće našu današnjicu kroz humor i akciju", kaže Vulović.

 

15.02.2008.
"HELBLEJZER 2" U IZDANJU BELOG PUTA
strip

Izdavačka kuća Beli put objavila je u svojoj biblioteci "Grafičke novele" drugu knjigu serijala "Helblejzer" pod naslovom "Opasne navike". "Helblejzer" je dobro poznat naslov ljubiteljima devete umetnosti - u pitanju je kultni "Vertigov" serijal, u kojem je u protekle dve decenije izašlo više od 200 mesečnih sveski.

Takvu dugovečnost, retku u svetu stripa, Helblejzer duguje činjenici da su ga stvarali veliki strip autori, koji su se pritom smenjivali radeći na njemu, da bi lik Džona Konstantina Helblejzera postao ono što danas jeste: jedan od najenigmatičnijih likova u istoriji grafičkih novela.

"Svi mi imamo tu tajnu želju da hodamo po ivici Konstantinovim stopama, da se izrugujemo moćnijima od sebe bez straha od odmazde i da nam nikada ne zafali duhovita doskočica", objašnjava autor Gart Enis

Helblejzerovu popularnost posle više od 20 godina.

Prvi nastavak serijala, knjigu "Helblejzer: Prvobitni gresi", jedan je od prvih naslova koje je izdavačka kuća "Beli Put" objavila u biblioteci "Grafičke novele".

15.02.2008.
USKORO EMITOR SA DRAMSKIM TEKSTOVIMA
magazin
Emitor, fanzin Društva ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić", bi tokom ove godine trebao da budu oživljen, te da se pored redovnih brojeva pojavljuju i specijali. Jedan takav, kako najavljuje predsednik kluba Zoran Stefanović, će se pojaviti najverovatnije tokom sledeće nedelje i biće sa dramskim tekstovima. Tačan sadržaj ovog specijala još nije poznat.

15.02.2008.
IPS SPREMA DELA VILIJEMA GIBSONA
knjiga

Kompanija IPS, koja je nedavno započela izdavanje prevodne beletristike, ima veoma ambiciozne planove da u ovoj godini objavi više od 100 naslova, rekao je Tanjugu urednik izdavačke delatnosti Danko Ješić. Kompanija je razvila svoju prodajnu mrežu i sada već ima više od 15 knjižara u Srbiji i Crnoj Gori, a u planu je otvaranje još nekoliko.

"Naš cilj je da u što kraćem roku postanemo jedan od vodećih izdavača, ne samo po broju knjiga, već, pre svega, da to budu relevantni naslovi", objasnio je Ješić.

"Ne želimo da se ograničavamo formiranjem strogo profilisanih edicija, već će nam, prilikom izbora knjiga koje ćemo prevesti i štampati, jedini kriterijum biti njihov kvalitet, ali to ne znači da ne težimo i da budu komercijalno isplative", dodao je on.

Prema njegovim rečima, biće prisutni svi žanrovi - od trilera, preko naučne fantastike do "ljubića", ali će se voditi računa da to budu dela majstora svakog od tih žanrova.

Kada je već reč o naučnoj fantastici, fanovi ovog žanra će moći da uživaju u klasičnom delu - "Neuromanseru" Vilijemo Gibsona, a onda sledi "Zemlja utvara" istog autora.

14.02.2008.
STARTOVAO FORUM NA SAJTU DEJANA OGNJANOVIĆA
www

Iako još nije završen sajt Dejana Ognjanovića, književnog i filmskog kritičara i teoretičara iz Niša, stručnjaka za horor žanr, već je počeo da radi forum na adresi http://dejanognjanovic.com/forum/index.php

"Očekujem vaše aktivno učešće u njegovom radu. Svi komentari i sugestije su dobrodošli", poručuje Ognjanović, koji najavljuje da će i sajt biti završen ovih dana, mada su neki delovi već funkcionalni.

 

14.02.2008.
"TO" STIVENA KINGA U IZDANJU ALNARIJA
knjiga

Roman "To" Stivena Kinga je 90-tih godina prošlog veka došao do ruku domaćih ljubitelja horora zahvaljujući prevodu Gorana Skrobonje, koji ga je tada i objavio u sklopu svoje biblioteke Košmar. Tiraž tog prvog izdanja je odavno rasprodat, a sada izdavačka kuća Alnari priprema novo izdanje sa Skrobonjinim prevodom, uz dodatnu lekturu i korekturu - obavestio je sam Skrobonja sve fanove na forumu Znaka sagite.

Alnari je do sada objavio sledeća dela Stivena Kinga: "Bjuik 8", "Crna kuća", "Mobilni telefon", serijal "Mračna kula" (1. Revolveraš, 2. Tri tarot karte, 3. Pustare, 4. Čarobnjak i staklo, 5. Vukovi kale), "Suzanina pesma", "Talisman", "Vreća kostiju", "Zamka za snove" i "Zelena milja".

U pripremi je, pored romana "To" i delo "Lisina priča".

14.02.2008.
"GRAD" OBJAVIO NOVE PRIČE IZ DOMENA FANTASTIKE
magazin
Sajt Art Anima javlja da su 31. januara i 08. februara u kruševačkom nedeljniku "Grad" objavljene dve fantastičke priče domaćih autora, koje su pristigle na njihov stalni literarni konkurs. Poslednjeg dana januara, na stranicama jubilarnog 300. broja pomenutog časopisa, osvanula je priča Ivice Milarića "Nalazač izgubljenog", a u narednom broju, koji je izašao prošlog petka, objavljena je priča Tanje Milutinović "U mreži".

14.02.2008.
BESPLATNE AKCIJE I ZA SUPERMENA
glasina

Hit glasina u gradu je da do besplatnih akcija javnih preduzeća (NIS, JAT, Tlekom, EPS, Galenika, Aerodrom "Nikola Tesla") - koje se upisuju do juna, mogu da dođu i američki strip superheroji - kao što je Supermen. Naime, izgleda da baza Agencije za privatizaciju prilikom onlajn provere može da uzme u obzir i nepostojeće osobe kao što je sledeći primer koji kola netom:

Uvidom u bazu podataka kojom raspolaže Agencija za privatizaciju na dan 13.02.2008. godine, utvrdili smo da lice sa podacima iz upita: Betmen Marvel Supermen, JMBG 2212954710156
NIJE OSTVARILO

pravo na besplatne akcije u dosadašnjem postupku privatizacije i da ima pravo da podnese prijavu za upis u evidenciju nosilaca prava, u skladu sa Javnim pozivom za prijavljivanje građana koji imaju pravo na besplatne akcije i novčanu naknadu, objavljenim u sredstvima javnog informisanja dana 25.01.2008. godine.

13.02.2008.
VEČERAS "SKAKAČ" U DOMU SINDIKATA
film

Premijera naučno-fantastičnog filma "Skakač" održaće se u sredu, 13. februara u Domu sindikata u 20 časova, a u redovnoj bioskopskoj distribuciji bice od sutra.

Naučno-fantastični triler "Skakač" govori o savremenom superheroju. Dejvid je mladić koji poseduje sposobnost da se teleportuje u koji god deo sveta zamisli - od Njujorka do Tokija, od ruševina Rima do srca Sahare. Ali, u jednom momentu uviđa da njegova sloboda nije potpuna, da nije sam, već deo dugotrajnog, globalnog rata koji je pretnja opstanku njegove retke i izuzetne vrste.

Inače, "Skakač" je snimljen na osnovu istoimene knjige Stivena Gulda (plus dela "Refleks" iz 2005. godine), koju je kod nas objavila izdavačka kuća Čarobna knjiga iz Novog Sada i koja će se uskoro naći u prodaji.

Polazeći od onoga što su Guld i scenaristi Dejvid Gojer i Džim Uls, započeli, krenula je izgradnja široke, eonima duge istorije Skakača, čija se sposobnost da prilagođavaju sebi vreme i prostor svojim umom prenosi kao nasleđe unutar porodice i može se pratiti unazad hiljadama godina.

Ekipa je počela da istražuje veliki broj verovanja o teleportaciji, od mističnih do najsavremenijih fizičkih teorija koje bi to mogle da omoguće.

Uprkos fantastičnoj prirodi elemenata teleportacije, naglasak je uvek bio na tome da sve bude što je više moguće ukorenjeno u realnosti. Kako bi uspostavili osnove za kompleksne unutrašnje mehanizme ove epske priče, ekipa je odredila dva osnovna pravila Skakanja kojih se držala tokom kreiranja:

1) Može se skočiti na bilo koje mesto koje trenutno vidite
2) Može se skočiti na bilo koje mesto koje ste ranije videli, makar i na fotografiji, ako imate jako vizuelno sećanje na to mesto.

Na osnovu toga stvorena je i mitologija Skakača.

Skakanje, iako neverovatno i zadivljujuće može biti i neka vrsta prokletstva. Umesto da koriste skakanje da rade zanimljive stvari, kao što su doručkovanje na Sfingi ili surfovanje u Australiji u sledećem trenutku, Skakači mogu svoju moć da upotrebe i za neke loše stvari.

Ta mračna realnost je doprinela nastanku koncepta Paladina, tajne, elitne vojske koja hliljadama godina pokušava da spreči Skakače da koriste moći u korist zla. U svom lovu koriste specijalno elektronsko oružje koje je noćna mora svakog Skakača.

Glavnu ulogu u ovoj epskoj avanturi tumači Hajden Kristensen, a pored njega igraju i Džejmi Bel, Rejčel Bilson i Semjuel L. Džekson. Režiju potpisuje Dag Liman.

 

13.02.2008.
PREMIJERA "10.000 GODINA" U MARTU
film

Premijera avanturističkog filma Rolanda Emerih "10.000 godina pre nove ere" biće održana 19. marta u Domu sindikata. Film nemačkog reditelja na privremenom radu u Holivudu, bavi se praistorijom i predstavlja ostvarenje koje opisuje plemenski život i praskozorje nove civilizacije. Osnovnu ideju je Emerih razvio pre 10 godina zajedno sa Heraldom Kloserom.

Ovo ostvarenje gledaoce vraća u vreme kada su čovek i zver bili divlji, i kada je moćni mamut tumarao zemljom, navodi distributerska kuća Tak. Film prati mladog lovca, koga tumači Stiven Strejt, na njegovom pohodu da povede vojsku preko prostrane pustinje, boreći se protiv sabljastih tigrova i preistorijskih grabljivica. On otkriva izgubljenu civilizaciju i pokušava da izbavi ženu koju voli, a koju igra Kamila Bel, iz ruku zlog gospodara.

Emerih je režirao, između ostalih, filmove "Dan posle sutra" (2004), "Godzila" (1998) i "Dan nezavisnosti" (1996).

13.02.2008.
"ASTERIKS NA OLIMPIJADI " OD 21. FEBRUARA
film

Distributerska kuća Provision je počela da reklamira film "Asteriks na Olimpijadi" koji u srpske bioskope dolazi 21. februara. Reč je o najskupljem francuskom filmu svih vremena koji već dve nedelje za redom ostvaruje najveću zaradu u bioskopima širom sveta - van teritorije Severne Amerike.

13.02.2008.
13/42 FANTASTIKE U SRPSKIM BIOSKOPIMA
film

Zahvaljujući ljubaznosti ljudi iz distributerske kuće Tak imamo priliku da vam pokažemo kako izgleda kompletna lista zarade filmova u srpskim bioskopima za prošlu nedelju. Tačnije - samo onih filmova koji nas žanrovski zanimaju. Čini se da se tek iz ovako "kompletno" prezentovanih podataka vidi sva "strava i užas" od slabe posete bioskopoima. Prema podacima o zaradi filmova u periodu od 31. januara do 06. februra 2008. godine na listi je trinaest filmova sa elementima fantastike, naučne fantstike ili horora, od ukupno 42 filma koji su prikazivani širom Srbije.

 
naslov
nedelja.
zarada
uk.zarada
uk.poseta
1 Čarlston za Ognjenku
1
10.006.430
11.135.230
50.351
5 Pčelac Beri Medić
7
229.200
2.016.740
12.652
6 Alvin i veverice
4
179.770
1.584.040
7.184
7 Ja sam legenda
4
162.370
3.094.170
12.885
9 Osmi putnik protiv Predatora 2
6
103.669
2.290.419
10.412
10 Zlatni kompas
8
88.758
3.503.388
16.578
13 Beovulf
10
50.260
3.338.625
15.846
15 Začarana
9
47.220
938.820
5.270
20 Impijevo ostrvo
14
11.605
570.425
4.268
28 Princeza Sunca
18
7.250
440.557
2.960
29 Invazija
14
6.480
621.925
3.223
30 Agi i Ema
15
5.040
1.787.590
14.241
36 Uzdizanje tame
16
2.229
618.484
3.548

12.02.2008.
TRIBINA DRUŠTVA LJUBITELJA FANTASTIKE LK: PREDSTAVLJANJE ROMANA "PUT" KORMAKA MAKARTIJA
fandom

Predstavljanje romana "Put" Kormaka Makartija je bila prilika da se ujedno predstavi i nova izdavačka kuća Beobook iz Beograda, a gost na tribini Društva ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić" je bio vlasnik i urednik Aleksandar Jakšić. On je rekao prisutnima da je bilo planirano da o knjizi govori i Ivan Bevc, ali na žalost predstavljanje je prošlo bez njega.

Jakšić (desno) je priču o knjizi "Put" započeo detaljem sa amsterdamskog aerodroma gde je ovo Mekormakovo delo kupio i pročitao još pre nego što se upustio u vode izdavaštva. Ono što ga je naročito zaintrigiralo je činjenica da Makartija (dobitnik Pulicerove nagrade) svrstavaju kritičari među tri najveća američka pisca 20. veka, a da kod nas još nije objavljen.

Stoga su lako dobijena prava, a onda je došao interesantan deo posla za prevodioce. "Put" je neobičan zbog toga što je Makarti izbegavao da stavlja znake interpunkcije ali bez nekog određenog reda, pa se zato odustalo od ideje da domaći lektori odlučuju kako će naš prevod da izgleda, već je taj deo posla bio prepušten prevodiocima, pošto su oni imali svoju ideju zašto gde šta treba da stoji. Inače, sama knjiga može da se čita na više načina, što je bilo vidljivo već prilikom toga kako je urađen prevod i koliko je on skrenuo pažnju na neke mogućnosti koje, kako Jakšić sam kaže, u svom prvom čitanju nije primetio.

Pavle Zelić, koji je bio domaćin tribine, je otkrio prisutnima da je reč o postapokaliptičnoj priči sa rudimentalnim razgovorima i velikim pojednostavjenjima. Sam Makarti jeste neko ko piše mejnstrim, ali se ogledao u raznim žanrovima, a sada je naročito aktuelan zbog ekranizacije svog dela "Nema zemlje za starce" (inače, sprema se i snimanje filma "Put").

Jakšić je izneo i jedan interesantan podatak - Mkarti je knjigu "Put" napisao pošto je dobio sina, tako da je zapravo želeo da u njoj pokaže šta ljudi sve mogu da izgube u jednoj situaciji gde nestaje sva civilizovanost koja nas okružuje. Izdavačka kuća Beobook će nastaviti da objavljuje dela Makartija, koja nemaju veze sa fantastikom, ali ono što će sigurno zanimati ljubitelje žanra jeste delo "What Was Lost" spisateljice Ketrin O'Flin koje treba da bude objavljeno u aprilu. To nije čist žanr, ali svakako ima elemente fantastike. Inače, izdavač planira da pozove O'Flinovu u Beograd, tako da će možda uslediti i interesantno druženje sa britanskom spisateljicom.

 

12.02.2008.
NARATIVNA RADIONICA: NARATIVE WORKSHOP
fandom

Najnovije izdanje Narativne radionice Društva ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić" je svojim većim delom proteklo u ćakulanju na engleskom jeziku, ali razloge ne treba tražiti u evoluaciji naracije anglo-saksonskog nasleđa već neophodnošću komunikacije sa gostom kojeg je doveo predsednik kluba LK Zoran Stefanović.

Naime, klub "Lazar Komarčić" su posetili Andžej Urbanski (pisac i izdavač) iz Poljske (na slici levo) i Dušan Vladislav Pašđerski (na slici desno) koji je domaćim fanovima možda najpoznatiji po svojevremeno objavljenoj knjižici u kojoj je apostrofirano šta je sve objavljeno u novosadskom SF časopisu Alef (od broja 1 do 20), a koji odavno radi u Poljskoj.

Vest koju je Zoran Stefanović imao da saopšti članovima kluba je najavljeno objavljivanje jedne knjige Milorada Pavića u Poljskoj tokom aprila, kao i održavanje simpozijuma o ovom srpskom piscu tokom maja. Pošto, ma kako to čudno zvučalo, situacija u Poljskoj po pitanju izdavaštva uopšte nije blistava mogućnost dalje saradnje i predstavljanje domaćih pisaca koji imaju veze sa fantastikom svakako će zavisiti i od uspešnosti ovog projekta. S druge strane postoje planovi da u domaće knjižare ponovo bude vraćen Stanislav Lem.

Saradnja između Poljske i Srbije se već ogleda i u tome što će se u časopisu Omaja naći dve kašupske priče. Inače, saradnja će se odvijati i između časopisa Korespondencja z ojcem iz Sopota i niške Gradine.

Inače, na ovoj fotografiji se vidi i knjiga "Slovenska naučna fantastika" koja je odavno najavljivana i koja je, evidentno, konačno objavljena. O njoj će uskoro biti više reči na tribini LK kada će biti predstavljena.

Pošto je veći deo Narativne radionice protekao u razgovoru sa gostima, nije bilo dovoljno vremena za razradu nekih ideja koje su poslednjih nedelja stizale u elektronskoj formi na forumu Znaka sagite, a osnovna ideja je postavljanje (pozorište, radio, film... ) dela autora iz kluba, pa samim tim treba očekivati da se vidi šta od obimnog postojećeg materijala je podesno za dramatizaciju. Na tome, kao i povezivanju sa drugim akterima (kao što su, recimo, amaterska pozorišta), razgovaraće se i narednih nedelja.

11.02.2008.
KRITIKA O FILMU "ČARLSTON ZA OGNJENKU" - MALO DRAME, MNOGO REKLAME
film

Prvenac Uroša Stojanovića "Čarlston za Ognjenku" privukao je bioskopsku publiku, ali kritika nije bila do kraja blagonaklona prema filmu koji je najavljivan kao "predstavnik novog srpskog filma", javlja agencija Beta. Kritičari se uglavnom osvrću na marketinšku pompu koja je u stopu pratila snimanje filma, i velika očekivanja koja su iz toga proistekla.

"Retko je koji srpski film u prošlosti imao tako dobar marketing kao 'Čarlston za Ognjenku' Uroša Stojanovića", piše za nedeljnik Nin Saša Janković.

On film naziva "primerom naše megalomanije". "Od scenarija koji je nepotpun i bez minimalnog oslonca na logiku (bez obzira na to što se radi o filmskoj bajci), do režije koja je u pojedinim segmentima filma prilično proizvoljna".

Ocenjuje da su specijalni efekti dramatruški većim delom neopravdani, dodajući "kao da su pravljeni da bi se sve u scenariju, dijalozima i režiji ne valja, popravilo i sakrilo".

Gavrilo Petrović u kritici objavljenoj na sajtu b92.net iznosi slične impresije.

"Kada stil postane sam sebi supstanca, upravo 'Ognjenkini' pozitivni atributi zatiru prostor staroj dobroj priči da se odvije, nudeći, namesto nje, ništa više od isprazne šećerne glazure. Osećao sam se kao da opet gledam '300', samo sa Spartankama", piše Petrović.

Dubravka Lakić u kritici objavljenoj u Politici ističe bogatu produkciju, ali i utisak da nije u pitanju filmko delo utemeljeno na priči "sa smislenim početkom, sredinom i krajem".

"Kada se slegnu prvi utisci i stiša fascinacija bogatstvom produkcije, specijalnim efektima, kompjuterski generisanom slikom i drugim čudima postprodukcijske tehnologije, prvi put na ovakav način upotrebljenim u skupocenom srpskom filmu, gledalac shvati da je ostao i bez čarlstona i bez Ognjenke. Izgubili su se u šumi efekata koji su najvećim delom postali sami sebi svrha, što se ne bi dogodilo da u temeljima problema nisu scenaristički propusti", piše Dubravka
Lakić.

Prema filmu je blagonaklon bio kritičar lista Blic Milan Vlajčić, koji ga je nazvao "izuzetnim trenutkom za noviji srpski film".

"Reditelj i pisac scenarija (u saradnji sa Aleksandrom Radivojevićem) Uroš Stojanović u svom debitantskom radu... je pokazao filmografsku zrelost u stilskom uobličavanju komedije u kojoj se prepliću matrice nekoliko žanrova, od melodrame do fantazijskih čaranja", naveo je
Vlajčić.

On je pohvalio i brojnu glumačku ekipu u filmu, navodeći da bi Stojanović, koji je, kako je napisao, "samo okrznuo" lik Dragoljuba Aleksića, mogao sledeći film da posveti samo njemu.